Štitna žlijezda (tireoidna žlijezda ili štitasta žlijezda) igra ključnu ulogu u tijelu, jer proizvodi hormone (tiroksin, trijodtironin i kalcitonin) koji utiču na:
- metabolizam
- rast i razvoj
- rad srca
- seksualnu funkcija kod oba pola
- održavanje trudnoće
- nivo glukoze u krvi
- tjelesnu temperaturu
- metabolizam kalcijuma
Poremećaj rada štitne žlijezde je čest (i ponekad pogrešno shvaćen) zdravstveni problem koji pogađa milione ljudi širom svijeta. Zato ćemo u narednim redovima istražiti kako možete da prepoznate simptome, različite vrste poremećaja štitne žlijezde i moguće opcije liječenja.
Ako sumnjate da i Vas muče problemi sa štitnom žlijezdom i želite da saznate više o tome kako da podržite zdravlje svoje štitne žlijezde, nastavite da čitate.
Simptomi poremećaja rada štitne žlijezde
Kada je štitna žlijezda preaktivna ili nedovoljno aktivna, može doći niza zdravstvenih problema:
Hipertireoza
Hipertireoza je poremećaj štitne žlijezde koje karakteriše prevelika proizvodnja tireoidnih hormona. Ovo stanje može izazvati niz simptoma, uključujući:
- ubrzani rad srca
- anksioznost ili nervozu
- tremor u rukama i prstima
- gubitak težine uprkos povećanom apetitu
- pojačano znojenje
- poteškoće sa spavanjem
- često pražnjenje crijeva
- promjene u menstrualnom cikusu
Osim što ometa svakodnevno funkcionisanje, ovaj poremećaj (ako se ne liječi) može dovesti i do još kompleksnijih zdravstvenih problema kao što su kardiovaskularne bolesti i osteoporoza.
Hipotireoza
S druge strane, hipotireoza je poremećaj štitne žlijezde u kojem štitna žlijezda ne proizvodi dovoljno tiroidnih hormona. Hipotireoidizam često ne izaziva primjetne simptome u ranim fazama. Vremenom se mogu pojaviti simptomi kao što su:
- umor i slabost
- dobijanje na težini (čak i u slučaju unosa smanjene ili iste količne hrane)
- netolerancija na hladnoću
- suha koža i kosa
- zatvor
- depresivnost
- problemi sa memorijom
- bol u zglobovima i mišićima
- nepravilni ili teži menstrualni ciklusi
Ako se zanemari, hipotireoidizam može dalje voditi do zdravstvenih problema kao što su visok holesterol, bolesti srca i oštećenje nerava.
Drugi poremećaji
Pored hipertireoze i hipotireoze, postoje i drugi tipovi poremećaja štitne žlijezde, uključujući:
- čvorove na štitnoj žlijezdi – kvržice koje se formiraju na štitnoj žlijezdi i mogu izazvati otok na vratu, otežano gutanje ili otežano disanje
- tiroiditis – zapaljenje štitne žlijezde koje izaziva bol u vratu i smanjenje proizvodnje tiroidnih hormona
- karcinom štitne žlijezde – ovo vrsta raka se može formirati u štitnoj žlijezdi i izazvati simptome kao što su problemi pri gutanju hrane, bol u grlu koji dugo traje, promuklost, opipljive limfne žlijezde na vratu, bolovi u vratu koji se šire prema uhu i izrasline na žlijezdi koje se vremenom povećavaju
Simptomi poremećaja rada štitne žlijezde na početku mogu biti vrlo suptilni, ali ukoliko se dugoročno zanemaruju mogu dovesti do ozbiljnih komplikacija. Zato ukoliko posumnjate ili primijetite simptome poremećaja u radu obavezno se javite svom ljekaru.
Dijagnoza i liječenje poremećaja rada štitne žlijezde
Ponekad je teško dijagnostikovati bolesti štitne žlijezde, jer se simptomi često pripisuju nekim drugim zdravstvenim problemima. Srećom, postoje metode kojima se može utvrditi da li je neki od prisutnih simptoma uzorokovan poremećajem štitne žlijezde:
- ljekarski pregled – palpitacijom (opipavanjem) ljekar će provjeriti stanje štitne žlijezde i ustanoviti eventualno uvećanje ili prisustvo kvržica. Nakon uzete anamneze i fizičkog pregleda, ukoliko postoji sumnja na oboljenja štitne žlijezde, ljekar Vas upućuje na dalje testove
- laboratorijske analize – kada se sumnja na oboljenje štitne žlijezde, laboratorijske analize krvi predstavljaju jedan od najtačnijih načina dijagnostikovanja. Ovi testovi se sprovode iz uzorka venske krvi kako bi se izmjerila koncentracija hormona štitne žlijezde u krvi i utvrdilo da li ona funkcioniše ispravno. Na taj način, može se dijagnostikovati hipertireoza, hipotireoza ili neki drugi poremećaji koji su često povezani sa ovim stanjima, kao što su tiroiditis, Grejvsova bolest, Hašimotov tiroiditis, gušavost, čvorići na štitnoj žlijezdi ili čak karcinom štitne žlijezde
- ultrazvuk štitne žlijezde – ultrazvučni pregled štitne žlijezde predstavlja efikasan način za utvrđivanje stanja štitne žlijezde. Ova dijagnostička procedura omogućava ljekaru da procjeni stanje, oblik, veličinu i eventualno postojanje izraslina (čvorića) na štitnoj žlijezdi, što pruža mnogo korisnih informacija o zdravlju pacijenta. Ultrazvuk štitne žlijezde je bezbolan i siguran, a ljekar ga obavlja pomoću ultrazvučnog aparata. Za razliku od rendgenskih zraka, ultrazvuk ne emituje zračenje, što ga čini potpuno bezbjednim
- po potrebi se nakon ultrazvuka mogu uraditi i kompjuterizovana tomografija (CT) ili magnetna rezonanca (MRI), kako bi se dobila detaljna slika štitne žlijezde i okolnih područja, naročito ukoliko postoji sumnja na neko ozbiljnije stanje ili ukoliko je ultrazvukom utvrđeno da postoji neki nejasan čvor na štitnoj žlijezdi
- ako nakon prethodnih dijagnostičkih metoda ljekar utvrdi da je potrebno, može se uraditi i biopsija. Biopsija štitne žlijezde je dijagnostička procedura u kojoj se uzima mali uzorak tkiva štitne žlijezde kako bi se utvrdilo postojanje raka ili nekih drugih nepravilnosti. Ova procedura podrazumijeva umetanje tanke igle u štitnu žlijezdu i uzimanje malog uzorka tkiva za analizu
U zavisnosti od simptoma i mišljenja ljekara šta može biti uzrok poremećaja rada štitne žlijezde, bićete podvrgnuti odgovarajućim dijagnostičkim metodama. Dijagnoza poremećaja štitne žlijezde je ključni prvi korak u poboljšanju kvaliteta Vašeg života. Uz liječenje, simptomi će biti pod kontrolom, a Vi ćete uživati u zdravijem i aktivnijem načinu života.
Liječenje poremećaja štitne žlijezde
Liječenje će zavisiti od vrste i težine stanja. Vaš ljekar će uzeti u obzir nekoliko faktora kada preporučuje opcije liječenja, uključujući godine, opšte zdravlje i uzrok poremećaja.
U većini slučajeva, dovoljni su odgovarajući medikamenti. Lijekovi će doprinijeti regulisanju nivoa tiroidnih hormona u Vašem tijelu, bez obzira da li imate prekomjerno ili nedovoljno aktivnu štitnu žlijezdu. Ako je stanje ozbiljnije, može biti preporučena i operacija, tokom koje se uklanja dio ili cijela štitna žleijzda. Nakon operacije, možda ćete morati da uzimate lijekove za zamjenu hormona štitne žlijezde koje Vaše tijelo više ne proizvodi.
Promjene životnog stila koje doprinose zdravlju štitne žlijezde
Kako biste poboljšali kvalitet života, ublažili simptome i na adekvatan način brinuli o zdravlju svoje štitne žlijezde, važno je da:
Obratite pažnju na ishranu
Zdrava i uravnotežena ishrana je važna za sveukupno zdravlje i može pomoći u održavanju funkcije štitne žlijezde.
Namirnice bogate jodom, selenom i vitaminom D su posebno korisne za zdravlje štitne žlijezde. Jod je neophodan za proizvodnju tiroidnih hormona, dok selen pomaže da se ti hormoni pretvore u njihov aktivni oblik. Vitamin D je važan za apsorpciju i metabolizam kalcijuma, koji je neophodan za pravilno funkcionisanje štitne žlijezde. Namirnice kao što su riba, jaja, orasi i lisnato povrće su odlični izvori ovih hranljivih materija.
Ako želite da budete sigurni da unosite dovoljnu količinu selena i vitamina D, uključite u svoju ishranu dodatke kao što su Solgar vitamin D (sadrži prirodni vitamin D3 iz ulja riblje jetre i to u mekim želatinoznim kapsulama) i Selen tablete (jedna tableta podmiriće preporučenu dnevnu dozu ovog minerala).
S druge strane, postoje namirnice koje mogu negativno utjecati na funkciju štitne žlijezde. Riječ je o onima koje sadrže goitrogene, jedinjenja koja ometaju proizvodnju tiroidnih hormona. Među njima je povrće poput brokula, karfiola i kupusa. Važno je napomenuti da većina ljudi i dalje može da uživa u ovoj hrani u umjerenim količinama bez ikakvih štetnih efekata na funkciju štitne žlijezde.
Vježbate
Redovna fizička aktivnost poboljšava raspoloženje, smanjuje stres i podiže nivoe energije – sve to može biti korisno za one koje muče poremećaji štitne žlijezde. Pored toga, vježbanje doprinosi poboljšanju metabolizma i gubitku viška kilograma, što je važno za osobe sa nedovoljno aktivnom štitnom žlijezdom. Važno je početi polako i postepeno povećavati intenzitet kako biste izbjegli prenaprezanje, jer to može negativno uticati na funkciju štitne žlijezde.
Držite stres pod kontrolom
Hronični stres ima negativan uticaj na funkciju štitne žlijezde, tako da je upravljanje stresom važan dio održavanja njenog zdravlja. Tehnike kao što su joga, meditacija i duboko disanje mogu biti od pomoći za smanjenje stresa i podsticanje opuštanja. Pored toga, dovoljno sna i izbjegavanje preopterećenosti na poslu će također doprinijeti smanjenju nivoa stresa.
Odaberete odgovarajuće suplemente
Preporučujemo Vam:
ThyroSel je dijetetski suplement namijenjen za potrebe ishrane osoba koje boluju od Hašimoto tireoiditisa i osoba sa narušenom normalnom funkcijom štitne žlijezde. Sadrži selen koji doprinosi normalnoj funkciji štitne žlijezde, cink i magnezijum. Selen zajedno sa cinkom doprinosi zaštiti ćelija od oksidativnog stresa i normalnom funkcionisanju imunog sistema, dok magnezijum doprinosi smanjenju umora i normalnom balansu elektrolita. Kombinacija selena, magnezijuma i cinka je korisna i kod autoimunih tiroidnih bolesti i kod polinodozne strume.
Briga o zdravlju štitne žlijezde – ključ za održavanje opšteg zdravlja i dobrobiti
Poremećaji rada štitne žlijezde su česti i mogu imati značajan utjecaj na opšte zdravlje i dobrobit. Zato ne oklijevajte da se obratite svom ljekaru ako sumnjate da imate problema sa štitnom žlijezdom. Prepoznavanje simptoma je važno kako bi se obezbijedile odgovarajuće opcije liječenja i izbjegle potencijalno ozbiljne komplikacije.
Uz terapiju, pravilan odabir namirnica, vježbanje, upravljanje stresom i suplemente (čekaju Vas na apotekamo.ba po non-stop niskim cijenama) držat ćete simptome pod kontrolom. Ne zaboravite, briga o zdravlju štitne žlijezde je briga o opštem zdravlju i blagostanju.
