Visok krvni pritisak, ili hipertenzija, predstavlja ozbiljan zdravstveni problem koji sve više pogađa ljude širom sveta.
Ovo stanje se često naziva “tihim ubicom” zbog svoje sklonosti da se razvije bez vidljivih simptoma. Iako neprimetan na prvi pogled, visok krvni pritisak može imati ozbiljne posledice na zdravlje ako se ne kontroliše na pravilan način.
U narednim redovima istražićemo zašto je visok krvni pritisak opasan, faktore rizika, kao i praktične korake koje možete preduzeti kako biste ga držali pod kontrolom.
Zašto je visok krvni pritisak opasan
Krvni pritisak je sila kojom krv deluje na zidove arterija dok se kreće kroz naše telo. Normalan krvni pritisak (oko 120/80 mmHg) omogućava da krv pravilno cirkuliše i doprema hranljive materije i kiseonik do svih delova tela.
Kada krvni pritisak postane visok, srce mora da pumpa krv većom silom. Ovo dodatno opterećenje dovodi do oštećenja srčanog mišića, što može izazvati srčani udar. Krvni sudovi takođe trpe posledice – postaju manje elastični i manje sposobni da se prilagođavaju i regulišu protok krvi. Posledica toga je često ateroskleroza, zdravstveni problem koji se javlja kada se arterije suze i blokiraju usled nakupljanja masnih naslaga. Ateroskleroza zatim može dovesti do srčanog udara, moždanog udara i drugih ozbiljnih problema sa krvnim sudovima.
Visok krvni pritisak može oštetiti i krvne sudove u bubrezima, smanjiti njihovu efikasnost i dovesti do raznih bolesti bubrega. Osim toga, visok krvni pritisak negativno utiče na vid, kao i na cirkulaciju krvi u udovima.
Faktori rizika za visok krvni pritisak
Visok krvni pritisak može biti uzrokovan različitim faktorima rizika, koji se mogu podeliti u nekoliko kategorija:
- gojaznost – višak telesne masti povećava otpor protoku krvi kroz arterije, što može povećati pritisak u arterijama
- ishrana bogata solima, masnoćama i šećerima – prekomeran unos soli može povećati količinu tečnosti u telu, što doprinosi povećanju pritiska u arterijama; zasićene masti prouzrokuju nakupljanje masnoća u arterijama, a to može smanjiti protok krvi i povećati pritisak u arterijama; povećan unos šećera dovodi do povećanja telesne težine i insulinske rezistencije, što povećava rizik od hipertenzije
- nedostatak fizičke aktivnosti može dovesti do slabljenja srčanog mišića i smanjenja elastičnosti krvnih sudova, pa posledica može biti povišen krvni pritisak
- pušenje – nikotin koji se nalazi u duvanskom dimu može povećati pritisak u arterijama; takođe, pušenje može oštetiti zidove arterija i smanjiti protok krvi, što doprinosi hipertenziji
- stres – kada smo pod stresom, naše telo oslobađa hormone poput adrenalina i kortizola, koji mogu uticati na povećanje krvnog pritiska; kortizol, na primer, uzrokuje sužavanje krvnih sudova, a to povećava otpor protoku krvi i dovodi do povišenja krvnog pritiska
- nasledni faktori – ako imate članove porodice koji pate od visokog krvnog pritiska, imate veću šansu da i sami budete podložni razvoju ovog stanja
Hajde sada da vidimo:
Kako držati krvni pritisak pod kontrolom
Iako ne možemo uvek izbeći sve faktore rizika, postoje načini da ih smanjimo i održimo krvni pritisak pod kontrolom:
Zdrava ishrana
Ishrana bogata voćem, povrćem, celovitim žitaricama, nemasnim proteinima (kao što su piletina i riba), i mlečnim proizvodima sa niskim sadržajem masti, može pomoći u smanjenju krvnog pritiska.
Istovremeno, minimalizujte unos hrane bogate natrijumom, kao što su prerađena, slana, konzervirana hrana i grickalice. Takođe, prilikom kuvanja izbegavajte prekomernu upotrebu soli. Koristite zdrave začine i limunov sok za poboljšanje ukusa hrane. Preporučuje se i smanjenje unosa zasićenih i trans-masnih kiselina, koje se nalaze u takozvanoj brzoj hrani i gaziranim pićima, jer mogu povećati rizik od kardiovaskularnih bolesti i visokog krvnog pritiska.
Obavezno uključite u ishranu namirnice bogate kalijumom, kao što su banane, spanać, avokado, pasulj i jogurt. Kalijum pomaže u održavanju ravnoteže tečnosti u telu i može pomoći u snižavanju krvnog pritiska. Uz to, osnažite svoj organizam namirnicama koje su bogate antioksidantima (zeleni čaj, orašasti plodovi, borovnice, kupine, tamna čokolada)
i ne zaboravite da redovno konzumirate zeleno lisnato povrće. Polifenoli u zelenom povrću kao što su kelj, brokoli i kupus snižavaju nivo holesterola i imaju antiinflamatorni efekat.
Dodaci ishrani
Da biste dopunili dejstvo zdravih namirnica, u svoju dnevnu rutinu možete uključite i neke od ovih suplemenata:
Natural Wealth Omega 3 Kardio kapsule
Esencijalne masne kiseline su neophodne u prevenciji kardiovaskularnih bolesti i kao dodatak standardnoj terapiji Omega-3 kardio:
– Pomaže u regulaciji povišenih masnoća u krvi
– Kao podrška kod problema sa srčanim ritmom Omega-3 kardio
Među mineralima koji su izuzetno bitni za zdravlje srca i krvnih sudova su i kalijum i magnezijum. Povećan unos kalijuma, pogotvo kod osoba koji u medovoljnoj mjeri unose ovaj mineral, može značajno uticati na kontrolu hipertenzije. A magnezijum održava normalnim kontrakcije srčanog mišića i doprinosi normalizaciji srčanog ritma. BIOFAR KALIJUM I MAGNEZIJUM tablete su lak način da unesete oba ova minerala u svoj organizam. Preparat je sa prirodnim bojama i aromom, bez šećera i aspartama, prijatnog voćnog ukusa.
CARDIOVITAMIN KAPSULE snižavaju nivo homocisteina i smanjuju rizik od moždanog i srčanog udara. CARDIOVITAMIN se posebno preporučuje u kombinaciji sa preparatima acetilsalicilne kiseline, kao što je aspirin. Zajedničkim djelovanjem aktivnih sastojaka postiže se optimalno agregaciono dejstvo i čuvaju se krvni sudovi od oštećenja.
Fizička aktivnost
Pored zdrave ishrane, redovna fizička aktivnost ima ključnu ulogu u regulisanju krvnog pritiska i očuvanju zdravlja srca. Vježbanje ne samo da jača srčani mišić, već i poboljšava cirkulaciju krvi i elastičnost krvnih sudova, što može smanjiti rizik od visokog krvnog pritiska.
Najmanje 30 minuta umjerene aktivnosti, kao što su brzo hodanje, trčanje ili vožnja bicikla, 4 do 5 puta nedeljno, preporučuje se kao optimalan raspored vježbanja za održavanje zdravog krvnog pritiska. Ova vrsta aktivnosti podstiče srce da radi efikasnije, pomaže u održavanju zdrave tjelesne težine i regulisanju nivoa holesterola. Takođe, fizička aktivnost stimuliše otpuštanje endorfina, hormona sreće, koji može poboljšati raspoloženje i smanjiti stres.
Ako baš i niste trenutno dovoljno aktivni, ne brinite. Nije neophodno da vježbate u teretani ili da se upustite u intenzivne treninge preko noći. Svaka vrsta fizičke aktivnosti je korisna, uključujući plivanje, plesanje ili čak rad u bašti. Važno je da odaberete aktivnosti koje Vam prijaju i koje možete redovno praktikovati. To će Vam pomoći da održite dosljednost i uživate u procesu vježbanja.
Prije početka vježbanja konsultujete sa svojim ljekarom, posebno ukoliko već imate visok krvni pritisak ili druge zdravstvene probleme. Ljekar će Vam dati individualne preporuke i smjernice kako biste izabrali odgovarajući nivo vježbanja i izbjegli eventualne komplikacije.
Počnite polako, postepeno povećavajte intenzitet vježbanja i budite dosljedni. Slušajte tijelo i prilagodite vježbanje svojim mogućnostima. Ukoliko primjetite bilo kakve simptome ili nelagodnost tokom vježbanja, obavezno se ponovo javite ljekaru.
Upravljanje stresom
Smanjenje stresa je takođe izuzetno bitno za držanje krvnog pritiska pod kontrolom. Zbog današnjeg brzog tempa života, stres je sveprisutan i može imati ozbiljne posljedice po naše zdravlje, uključujući povišen krvni pritisak. Zato je važno da naučimo kako da se nosimo sa stresom i pronađemo vrijeme za opuštanje i regeneraciju.
Vježbe disanja su jedan od efikasnih načina za smanjenje stresa. Duboko disanje, u kojem se udiše polako i punim plućima, pomaže u opuštanju tijela i umirivanju uma. Redovna praksa vježbi disanja može smanjiti nivoe stresnih hormona i doprinijeti sniženju krvnog pritiska.
Meditacija je takođe korisna tehnika koja nam pomaže da se fokusiramo na trenutak i oslobodimo se stresnih misli. Uz nekoliko minuta meditacije svakog dana, možemo postići unutrašnji mir i ravnotežu. Joga, sa kombinacijom fizičkih vežbi, disanja i meditacije, takođe može biti veoma korisna u smanjenju stresa i održavanju zdravog krvnog pritiska.
Pored vježbi disanja, meditacije i joge, pronađete i dodatne aktivnosti koje Vas opuštaju i donose radost. To može biti šetnja u prirodi, slušanje omiljene muzike, čitanje knjige ili bavljenje hobijem. Bitno je da sebi podarite vrijeme za odmor i opuštanje, jer to će Vam pomoći da smanjite stres i regulišete krvni pritisak.
Redovno kontrolisanje krvnog pritiska
Kada redovno provjeravate krvni pritisak imaćete bolji uvid u trendove i fluktuacije u vrijednostima. Ovo omogućava Vašem ljekaru da dobije precizniju sliku o tome kako režim liječenja ili promjene u načinu života utiču na Vaš krvni pritisak. Na osnovu rezultata mjerenja, ljekar će prilagoditi terapiju ili preporučiti dodatne promjene u načinu života koje su potrebne kako biste održali normalan krvni pritisak.
Da biste pravilno kontrolisali krvni pritisak kod kuće, pridržavajte se ovih savjeta:
- odaberite pouzdan mjerač pritiska
- prije mjerenja treba da sjedite mirno najmanje pet minuta, a zatim se opustite i dišite normalno tokom mjerenja
- izabrite pravu veličinu manžetne – manžetna koja je prevelika ili premala može dati nepouzdane rezultate
- izmjerite krvni pritisak na obe ruke, a ako postoje razlike, treba uzeti u obzir najvišu vrijednost
- mjerenje treba obaviti u isto vrijeme tokom dana, nekoliko puta nedeljno, kako bi se dobili pouzdani rezultati
Dodatno, možete i voditi evidenciju o mjerenjima kako biste pružili tačne informacije ljekaru prilikom redovnih posjeta.
Odbacivanje loših navika
Kada je riječ o očuvanju zdravlja srca i krvnih sudova, važno je obratiti pažnju i na faktore poput prejedanja, pušenja i prekomjernog unosa alkohola. Ovi neprijatelji srca mogu imati ozbiljne posljedice na krvni pritisak i cjelokupno kardiovaskularno zdravlje.
Prejedanje predstavlja opterećenje za srce i krvne sudove. Kada se prejedate, tijelo zahtjeva više krvi za probavni sistem kako bi se obradila unijeta hrana i apsorbovali hranljivi sastojci. To dovodi do povećanja broja otkucaja srca i opterećenja srčanog mišića. Takođe, svaki kilogram viška predstavlja dodatno opterećenje za srce i cjelokupni organizam. Zato je važno održavati zdravu tjelesnu težinu kroz pravilnu ishranu i redovnu fizičku aktivnost.
Pušenje je još jedan faktor rizika za srce i krvne sudove. Hemikalije prisutne u duvanskom dimu oštećuju unutrašnju površinu krvnih sudova, stvarajući plakove koji sužavaju protok krvi. To smanjuje elastičnost krvnih sudova i povećava rizik od visokog krvnog pritiska. Pušenje takođe uzrokuje zgrušnjavanje krvi i formiranje ugrušaka unutar vena i arterija, što može dovesti do srčanog ili moždanog udara. Izbjegavajte čak i pasivno izlaganje duhanskom dimu, kako biste zaštitili svoje srce i krvne sudove.
I prekomjeran unos alkohola ima negativan uticaj na krvni pritisak i zdravlje srca. Alkohol može uzrokovati povišenje krvnog pritiska i srčanu insuficijenciju. Pored toga, prekomjerno konzumiranje alkohola može dovesti do kardiomiopatije, poremećaja koji utiče na snagu i funkciju srčanog mišića. Konzumirajte zato alkohol umjereno.
Držite krvni pritisak pod kontrolom i zaštitite svoje tijelo
Primjenom savjeta koje smo sa Vama podijelili ćete ne samo držati krvni pritisak pod kontrolom, već i doprinijeti opštem blagostanju organizma. Vaše zdravlje je na prvom mjestu, stoga ne čekajte – preduzmite prve korake već danas!
P.S. Sve dodatke ishrani koje smo Vam predložili možete poručiti na apotekamo.ba, lako i jednostavno, po non-stop niskim cijenama.
